Gdje se nalazite:   Početna Stručni članci Oralna higijena kod djece

13.10.2009

Oralna higijena kod djece

Neliječeni dječji karijes osim teških posljedica po zdravlje djece rezultira i povećanim rizikom za karijes trajnih zuba te smanjenjem oralnog zdravlja tijekom cijelog života.

Oralna higijena kod djece

Edukacija roditelja o oralnoj higijeni, načinu hranjenja i hrani općenito glavni su cilj rane posjete stomatologu prije prve godine života. To je posebno važno za rani početak preventivnih mjera u novorođenčadi. Prva posjeta stomatologu treba se planirati tijekom prve godine života. Ciljevi oralnog zdravlja u male djece su prevencija dobivanja štetne mikroflore i ranog dječjeg karijesa, uspostava ispravnog načina hranjenja, početak ranog preventivnog programa i dobre oralne higijene u djeteta. Majčino uzimanje ksilitola tijekom perinatalnog razdoblja i do kraja djetetove prve godine života može biti korisno za odgodu kolonizacije djetetovih usta bakterijom Streptococcus mutans. Što se tiče nicanja zuba roditelje treba informirati da se radi o fiziološkom procesu u novorođenčeta koji ne može biti uzrokom nikakvih ozbiljnih simptoma.

Zubni karijes identificiran je kao najučestalija kronična bolest u djece. Unatoč edukaciji i raširenoj dostupnosti kvalitetnih sredstava za oralnu higijenu (zubnih pasta s fluoridima), karijes mliječnih zuba je i dalje u porastu, a to naročito vrijedi za najjači oblik tako zvanog „ranog dječjeg karijesa“. Neliječeni rani dječji karijes osim teških posljedica po zdravlje male djece i kvalitetu života, rezultira i povećanim rizikom za karijes trajnih zuba i smanjenjem oralnog zdravlja tijekom cijelog života. Karijes zuba je infektivna bolest koja se može prevenirati, a idealno je s preventivnim mjerama započeti što ranije. Danas je opće prihvaćen stav da je tu najvažnije uključiti buduću majku još za vrijeme trudnoće te dijete u prvoj godini života. Prevencija oralnih i dentalnih bolesti može biti uspješna ako se s njom započne dovoljno rano. Zbog toga je posebno važno da prva posjeta djeteta stomatologu bude prije navršene prve godine života. Smatra se da je optimalno vrijeme za to između 6 i 12 mjeseci djetetova života, odnosno najkasnije do kraja prve godine života. Iako u toj dobi vrlo mali broj djece ima neke oralne probleme koji zahtijevaju intervenciju stomatologa, glavni razlog za ranu posjetu leži u činjenici da sva djeca do prve godine imaju oralni okoliš s rizikom za razvoj različitih oralnih i dentalnih bolesti. To se primarno odnosi na rani dječji karijes.

Rani dječji karijes (RDK) je specifična bolest mliječnih zuba koja nastaje vrlo rano. Taj tip karijesa nastaje kao infektivna bolest zbog rane kolonizacije usne šupljine Streptococcus mutansom tijekom prve i druge godine života koji se s majke prenosi na dijete. Pogoduje mu visoka količina rafiniranih ugljikohidrata u usnoj šupljini djeteta i slaba oralna higijena. Bolest zahvaća oko 15-20% male djece, a može se spriječitii samo ranim posjetima stomatologu, pridržavanjem uputa o načinu hranjenja i provedbom odgovarajuće oralne higijene. Do primarne infekcije usta malog djeteta obično dolazi prijenosom Streptococcus mutansa od majke ili od druge djece u obitelji, jaslicama ili vrtiću u dobi od 2 mjeseca do 4 godine. Djeca s RDK rastu sporije od djece bez karijesa, a neki pokazuju znakove manjka željeza ili nisku tjelesnu težinu. Ranom intervencijom moguće je spriječiti kolonizacija djetetovih usta Streptococcus mutansom. To se postiže savjetovanjem majke o načinu hranjenja djeteta i održavanjem oralne higijene od početka dobivanja prvih zuba. U tu se svrhu preporuča majci da ne probava djetetovu hranu istom žličicom kojom hrani dijete, da izbjegava uspavljivanje djeteta bočicom sa slatkim napitkom i noćno davanje zaslađenih napitaka. Nakon zadnjeg obroka djetetu se trebaju očistiti zubi i usta komadićem gaze namočenim u vodi ili posebnom maramicom za tu namjenu (npr. Spiffies vlažne maramice sa dodatkom ksilitola).

Mnoge roditelje muči pitanje kada početi s higijenom usne šupljine djeteta. Preporučuje se s higijenom usne šupljine početi već nekoliko dana nakon rođenja. Iako se prvi zubi u ustima pojavljuju tek sa šest mjeseci, ta preporuka ima smisla uzme li se u obzir činjenica da ostaci hrane, bakterije i naslage na sluznici usta mogu oštetiti zube već u samom procesu nicanja. Da se to ne bi dogodilo, preporučuje se nakon svakog hranjenja bebi isprati usta vodom ili nekom nezaslađenom tekućinom te unutrašnjost usta obrisati posebnom maramicom sa ksilitolom kako bi se mehanički uklonili ostaci hrane. Čim se zubi pojave u usnoj šupljini treba ih početi nježno četkati mekanom četkicom koja je svojom veličinom prilagođena dobi djeteta i vodom, bez uporabe zubne paste. U dobi iznad dvije godine može se početi primjenjivati manja količina dječje zubne paste koja sadrži fluoride.

Najučinkovitiji postupci u prevenciji ranog dječjeg karijesa:
• dnevno četkanje djetetovih zuba flouridnim pastama odmah nakon nicanja ili dodatna njega sa posebnim maramicama za tu namjenu (npr. Spiffies vlažne maramice sa dodatkom ksilitola)
• profesionalna aplikacija flouridnih lakova dvaput godišnje (kod stomatologa)
• savjetovanje roditelja o prevenciji prijenosa Streptococcus mutans na dijete
• majčino korištenje žvakaćih guma s ksilitolom u vrijeme nicanja djetetovih mliječnih zuba (6 – 20 mjeseci starosti)
• prekid noćnog davanja zaslađenih napitaka ili hranjenja na bočicu slatkom hranom

Svom djetetu možete osigurati doživotnu pravilnu higijenu usne šupljine ako ga rano usmjerite na pravi put. Održavajte motiviranost vlastitim dobrim primjerom i stvorite dosljednu i zabavnu atmosferu za pranje zuba. Dobro je da roditelj i dijete istodobno peru zube, jer dijete voli oponašati roditelje. Poželjno je da roditelj uvijek provjeri da li su zubi dobro oprani. Pokušajte djetetu učiniti pranje zubi zanimljivijim i pristupačnijim npr. posuđivanjem literature o toj temi u dječjoj knjižnici. Dijete će pranje zubi uskoro naučiti prihvatiti kao dio svoje svakodnevne rutine. Ne zaboravite pohvaliti svoje dijete zbog čistih zuba i zdravog osmijeha.
Iako se dječje zubne četkice rjeđe upotrebljavaju i slabije troše nego kod odraslih, potrebno ih je zamijeniti svaka tri do četiri mjeseca, jer se na njima nakupe bakterije, a osim toga zbog često nepravilne uporabe vlakna mogu promijeniti smjer pružanja i prvobitan oblik, što može oštetiti zubno meso. Kako se čeljust djeteta razvija i u širinu i u duljinu vrlo brzo će se između mliječnih zuba pojaviti mali razmaci, tzv. dijasteme. Tako se osigurava dovoljno mjesta za trajne zube koji su veći od mliječnih. Razmaci između mliječnih zuba olakšavaju održavanje međuzubnih prostora čistima.
Roditelji su odgovorni za oralno zdravlje i ljepotu dječjih zuba do punoljetnosti. Zdravi i lijepi zubi služe na ponos ne samo djeci, nego i roditeljima.