Gdje se nalazite:   Početna Stručni članci Vegetarijanstvo i zdravlje

14.05.2010

Vegetarijanstvo i zdravlje

Vegetarijanstvo kao životni stil čest je odabir u današnje vrijeme kada se čovjek ponovno vraća osluškivanju svog organizma i želji da sam spriječi razvoj nekih bolesti.

Vegetarijanstvo kao humani čin prema životinjama, stil prehrane, ali i životni filozofija, je relativno čest odabir u današnjem vremenu kada se čovjek ponovno vraća osluškivanju svog organizma i želji da sam spriječi razvoj nekih bolesti primarnom prevencijom. Također mnoge socijalne i religiozne kulture štuju nekonzumiranje životinjskog mesa.

Osnovni potencijalni medicinski problem kod vegetarijanstva, točnije kod ljudi koji prelaze na vegetarijanstvo, je nagli prijelaz te nedovoljno informacija o dodatnoj ili zamjenskoj hrani (neživotinjskog podrijetla) ili suplementima (vitaminima, mineralima) koje je potrebno nadoknaditi prilikom promjene prehrambenog životnog stila.

Prvo ćemo ispraviti najčešće zablude: ljudi koji ne jedu meso, ali jedu ribu ili ljudi koji samo iznimno jedu i to određene vrste mesa nisu vegetarijanci. Također je dosta nepoznato u široj javnosti i da kod vegetarijanaca nisu svi ljudi podređeni istom prehrambenom profilu. Ono što je zajedničko svim vegetarijancima je da ne konzumiraju meso, ribu ni plodove mora, a neki od njih ni proizvode dobivene od životinja (mliječne proizvode i jaja). Dakle i među vegetarijancima postoje razlike pa ih tako možemo podijeliti na:

•    lakto-ovo vegetarijance – uz mlijeko i mliječne proizvode konzumiraju i jaja; najčešći oblik vegetarijanstva
•    lakto-vegetarijance – konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode, poput sira i jogurta, ali ne jedu jaja
•    ovo-vegetarijance – ne konzumiraju mliječne proizvode, ali jedu jaja
•    vegane – jedu isključivo biljnu hranu te ne konzumiraju mlijeko, mliječne proizvode, jaja niti bilo kakvu hranu životinjskog porijekla

Prehrana koja se svodi na restrikciju velikog broja namirnica može dovesti do deficita neophodnih nutritivnih elemenata koje naš organizam treba. To se posebno odnosi na kalcij, vitamin D i vitamin B12, ali i na pojedine aminokiseline, te na minerale cink i željezo. Budući da organizam ne može sam sintetizirati esencijalne aminokiseline koje su osnovna građevna jedinica proteina, potrebno ih je unositi u organizam preko hrane. Mahunarke, žitarice, uljevite sjemenke, voće i povrće, iako sadrže u sebi proteine manje kvalitete u odnosu na one životinjskog podrijetla, mogu usprkos tome osigurati dovoljan unos esencijalnih i neesencijalnih aminokiselina, ali samo ako su adekvatno odabrane i međusobno kombinirane. Što se tiče unosa minerala i njihovom utjecaju na organizam, u ovom slučaju najvažnije se osvrnuti na cink, željezo i kalcij. Cink, kao mineral koji igra jednu od najvažnijih uloga u našem organizmu, je najzastupljeniji u ribama, mesu, mlijeku, jajima, ali ga ima i u žitaricama, suhom voću i mahunarkama. Važno je uzimati dovoljne količine cinka tijekom rasta i u trudnoći jer nedostatak cinka može uzrokovati neadekvatan razvoj ploda. Željezo predstavlja osnovni element u hemoglobinu i u svim ostalim hem-proteinima, pa je kao takav od velike važnosti za naš organizam. Željezo je važno za aktivaciju brojnih enzima u našim metaboličkim putevima. Iako je željezo koje unosimo preko namirnica životinjskog podrijetla lakše iskoristivo od željeza biljnog podrijetla, kod vegetarijanaca koji se pravilno i raznoliko hrane nije uočen značajniji nedostatak ovog minerala u odnosu na ne-vegetarijance kao što se to često misli. Kalcij je element kojeg najviše ima u mlijeku i mliječnim proizvodima pa se izbacivanjem tih namirnica iz prehrane teško može osigurati potreban dnevni unos kalcija u organizam. Iako je kalcij prisutan u povrću i sjemenkama (sezam), u razdoblju intenzivnog rasta (djetinjstvo, adolescencija) teško je samo iz ovih izvora podmiriti dnevne potrebe  organizma za tim mineralom.

Iako se danas u osnovne životne namirnice (pahuljice, kruh, tjestenina) dodaju vitamini kod vegetarijanizma još uvijek ostaje problem u adekvatnom unosu koji bi zadovoljio potrebe organizma. Vitamin D je prisutan u ribi (tuna, skuša..), mlijeku i mliječnim proizvodima te jajima. U našem organizmu se stvara u koži tijekom boravka na suncu. Restriktivna vegetarijanska prehrana može dovesti do deficita ovog vitamina u organizmu. Također treba obratiti pažnju na nedostatak vitamina B12, čiji nedostatak kroz duže vrijeme dovodi do ozbiljnih poremećaja u metabolizmu aminokiselina, što se odražava na živčanom sustavu, na sastavu krvi i na rastu i razvoju organizma. Budući da se ovaj vitamin nalazi isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla, vegetarijanci bi ga trebali uzimati u obliku dijetetskih pripravaka kao nadopunu prehrani. Vitamin B9, poznatiji kao folna kiselina sudjeluje u organizmu u stvaranju crvenih krvnih stanica, u sintezi DNK i RNK te je izuzetno važan za razvoj ploda od samog začeća. Glavni prirodni izvor ovog vitamina su kvasac, repa, soja, špinat i riba.

Preporuka je osobama koje prelaze na vegetarijanski način prehrane da to ne rade odjednom bez svojevrsne pripreme, tj. da postupno smanjuju unos mesa te povećavaju unos raznovrsne biljne hrane bogate željezom (voće, špinat, grah..) te vitaminima B skupine (kvasac, mlijeko, jaja, zeleno povrće, mahunarke, voće...). Poseban je oprez potreban kod trudnica te žena u fertilnoj dobi radi gubitaka samih izgradbenih tvari na plod (vitamini B skupine) te pri menstruacijama kada se gubi puno krvi, a s njom i željeza. S medicinske strane u obzir dolazi i preporučljiva je jednostavna provjera kompletne krvne slike te razine serumskog željeza nekoliko mjeseci nakon započinjanja novog prehrambenog stila.

Blagotvorna djelovanja vegetarijanske prehrane dokazana su u velikom broju znanstvenih studija. Ovakva prehrana je zdravstveno prihvatljiva i može osigurati sve potrebne nutrijente, ali samo ako je pravilno planirana. Dobrobit vegetarijanske prehrane na organizam je: smanjen sadržaj ukupnih masti, zasićenih masnih kiselina i kolesterola, povećani sadržaj prehrambenih vlakana (korisne za regulaciju crijevnih funkcija i za održavanje prihvatljive razine glukoze i kolesterola u krvi), ovakav tip prehrane osigurava povećani unos voća i povrća, namirnica koje zbog visokog sadržaja antioksidanasa imaju zaštitnu ulogu u borbi protiv razvoja nekih oblika tumora, krvožilnih bolesti i kod razvoja staračkih mrena na očima.

Iako se još uvijek može čuti nepovjerenje prema vegetarijanstvu, čemu je uzrok najčešće neznanje i konzervativni stav pojedinca, ukoliko je dobro planirana i balansirana, vegetarijanska prehrana je u potpunosti prihvatljiva za svaku životnu dob odnosno stanje.