Pojam dodatak prehrani često možemo vidjeti na proizvodima koji se prodaju u ljekarnama ili specijaliziranim trgovinama (drogerije). Dolaze u formi kapsula, tableta, sirupa i sl. Takvi proizvodi na policama često stoje uz lijekove, nalikuju na lijekove i svrha im je vrlo slična, ali to ipak nisu lijekovi.
Dodaci prehrani su koncentrirani izvori hranjivih sastojaka ili kombinacija istih s drugim tvarima koje imaju hranjive ili fiziološke funkcije. Dakle, iako se za njih ne može reći da liječe oni itekako mogu utjecati na naše zdravlje jer nadopunjuju prehranu tvarima koje organizam ne dobiva u dovoljnoj količini ili je potreba za njima povećana, a sve u svrhu povoljnog učinka na zdravlje, povećavajući opću otpornost organizma na stresne vanjske utjecaje i pomažući u održavanju pravilnih fizioloških funkcija organizma kao cjeline ili nekih njegovih dijelova.
U dodatke prehrani spadaju vitamini, minerali, razne biljne vrste ili njihovi ekstrakti, mikroorganizmi, aminokiseline, vlakna, pčelinji proizvodi, esencijalne masne kiseline i druge tvari. Namjena im je jako široka i možemo ih naći u primjeni za skoro sve zdravstvene tegobe: od ublažavanja umora, jačanja imuniteta, smirivanja grčeva, pa do poboljšanja koncentracije ili za bolji rast noktiju i kose.
Često se u javnosti javljaju deziformacije o dodacima prehrani kao općenito neprovjerenim i neučinkovitim proizvodima. To nije točno. Svi dodaci prehrani s jasno naznačenom namjenom trebaju proći analize Zavoda za javno zdravstvo kao i notifikaciju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a njihova navedena namjena mora biti opravdana. Što znači da je, ukoliko su u skladu s Pravilnikom o dodacima prehrani, njihova funkcija odnosno funkcija njihovih sastojaka provjerena, dokazana i odobrena.
Prednost dodataka prehrani je činjenica da se ne izdaju na recept liječnika čime je otvorena mogućnost da sami, uz određeno znanje ili uz pomoć stručne osobe, pomažete vlastitom zdravlju.
Za razliku od dodataka prehrani koji uz pravilnu primjenu ne bi trebali predstavljati ozbiljniju opasnost, kod lijekova to nije tako. Lijekovi mogu čak i uz pravilnu primjenu predstavljati opasnost po organizam, a posebno je to naglašeno u slučaju miješanja ili nekontroliranog konzumiranja. Prema dostupnim podacima samo u 2010. godini Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode prijavljeno je 1338 nuspojava lijekova, a za 23 smrtna slučaja se sumnjalo da su povezani s nuspojavom lijeka. Već u prvoj polovici 2011. prijavljeno je 1030 nuspojava lijekova što je skoro 80% porast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a antibiotici su prvi po broju prijava. Bez obzira na navedeno lijekovi su ipak od neprocjenjivog značaja za zdravlje, ali ih nikako ne treba olako uzimati što je danas vrlo čest slučaj.
Brz i stresan način života, alkohol, pasivno i aktivno pušenje, intenzivan psihofizički napori i iscrpljenost, dijete, nepravilna prehrana, bolesti, starija dob, trudnoća, pad imuniteta kao i mnogi drugi razlozi mogu nas dovesti u poziciju kada nam dodaci prehrani mogu biti od velike pomoći, ali treba biti oprezan.
I kod dodataka prehrani mogu se pronaći proizvodi loše kvalitete ili proizvodi koji ne zadovoljavaju uvjete da bi se uopće smjeli prodavati za određenu namjenu. Tu najčešće nailazimo na pokušaje obmana i brze zarade kada se nude pripravci za koje se tvrdi da imaju nevjerojatna ljekovita svojstva, navodeći pritom da liječe cijeli niz bolesti, tumore i slična kronična ili akutna stanja.
Ta činjenica nas ne treba odvratiti od dodataka prehrani nego samo upozorava da treba biti oprezan i birati kvalitetne proizvode, po mogućnosti provjerenih proizvođača, čitati pažljivo deklaracije i držati se preporučenih dnevnih doza (RDA), a po potrebi savjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom što je posebno slučaj kada se već koriste neki lijekovi ili dodaci prehrani.