Čokolada u svom izvornom obliku nije bila ovakava kakvu je danas poznajemo. Stare civilizacije Maje i Asteci su je konzumirale kao piće zagrijanu. I nije sadržavala šećer već eventualno dodatke poput vanilije i čilija. U Europu su je donijeli španjolski konkvistadori prilikom osvajanja.
Današnja čokolada se dobiva miješanjem kakaove mase uz dodatak manje ili veće količine šećera. Kakaova masa se sastoji od različitih omjera samog kakaa i kakaovog maslaca koji nastaju prilikom fermentiranja i prženja zrna ploda drveta kakaovca.
Razlikujemo nekoliko osnovnih vrsta čokolade
Čokolade na koje danas najčešće nailazimo dijele se u četiri osnovne grupe prema svom sastavu u čemu najveću ulugu ima udio kakaa:
Tamna (gorka) čokolada – prema današnjim standardima sadrži minimalno 60% kakaa ili više.
Čokolada za kuhanje - izuzetno je gorka i najčešće se miješa s drugim sastojcima prilikom pripreme jela. Zbog topivosti i strukture vrlo pogodna za upotrebu kod slastica
Mliječna čokolada - takvu čokoladu zapravo najčešće konzumiramo, u prosjeku sadrži 20% kakao mase dok neke kvalitetnije sadrže i do 40%. Često sadrže čak 50% šećera, a ponekad je kod onih lošije kvalitete kakao maslac zamjenjem biljnom mašću uz dodatak različitih aroma.
Bijela čokolada - zapravo se ne smatra pravom čokoladom jer uopće ne sadrži kakao već samo kakao maslac kome su dodani šećer, umjetna aroma i mlijeko.
Osim na sladak i neodoljiv okus, sama pomisao na čokoladu često asocira i na debljanje odnosno njezinu veliku kalorijsku vrijednost. Kako bi se to izbjeglo, čokolada povoljna za konzumaciju trebala bi sadržavati najmanje 30% kakaa. To znači da su tamnije čokolade bogatije kakaom te sadrže manje nutritivne vrijednosti od onih svjetlijih. U skladu s navedenim najviše masnoća i šećera sadrži upravo bijela čokolada. Uz to, tamnije čokolade sadrže i manje negativnih sastojaka kao što su flavonoidi, kolesterol te zasićene masne kiseline. No, bez obzira na vrstu i dodatke, čokolada je u pravilu visokokalorična namirnica stoga treba konzumirati umjerene količine, po mogućnosti sa što manje šećera te sa što većim postotkom kakaovca.
Pozitivna strana čokolade
U čokoladi nalazimo brojne sastojke kao što su: bjelančevine, masnoće, ugljikohidrati, kalij, magnezij, kalcij, fosfor, natrij, željezo, teobromin te neke balastne tvari odnosno dio hrane koji ljudski probavni sustav ne može ili može samo djelomično razgraditi. Čokolada pomaže u podizanju raspoloženja oslobađanjem serotonina, hormona dobrog raspoloženja. Sadrži i vitamin E koji ima važnu ulogu u zaštiti stanica organizma. Kao zaštitna tvar u čokoladi navodi se i magnezijkoji je zaslužan za dobru funkciju živaca te željezo u prevenciji anemije. Teobromin je glavni sastojak kakaa čokolade koji osigurava dobru opskrbu srca krvlju, regulira živčani sustav te aktivira izlučivanje mokraće. Drugi značajan alkalodi u čokoladi je kofein. O kofeinu više možete pogledati u članku Zeleni čaj.
Konzumacija
Dnevno se preporučuje (posebno starijim osobama) pojesti barem komadić tamne ili čokolade za kuhanje. Čokolada može povoljno utjecati na stres i jačanje imuniteta, djeluje antidepresivno, ali može se koristiti i kao afrodizijak. Iako je to namirnica koja je bogata masnim tvarima, vrlo se brzo probavlja. Bez obzira na to što čokolada sadrži antkarijesne tvari, nakon svake njezine konzumacije preporuča se temeljito pranje zubiju kako bi se smanjio učinak šećera koji pogoduje razvoju karijesa. Konzumiranjem čokolade, smanjuje se rizik od srčanog infarkta za 8%, te arterijskih bolesti za 5%.
Nije čokolada za sve kriva
Često znamo čokoladu okriviti za mnoge loše pojave u našem organizmu kao što su npr. akne, migrene, pokvareni zubi... No je li zaista čokolada uzrok tome? Znanstvena istraživanja su pokazala da zapravo čokolada ne utječe na pojavu akni. Glavni krivac za pojavu akni su najčešće šećeri i zasićene aminokiseline kojima obiluju one svjetlije, mliječne čokolade. Stoga se preporučuje konzumacija tamnije, gorke čokolade.
Također čokolada s većim sadržajem kakaa, a manje šećera, ne dovodi nužno do pojave karijesa budući da kakao sadrži tri supstancije (fosfati, tanini i fluor) koje ubijaju bakterije. Doduše, čokolada sadrži tiramin koji ako je prisutan u organizmu u većim količinama može potaknuti migrenu, ali se u čokaladi nalazi u relativno malim količinama. Zato svatko mora sam sebi odrediti koliko zapravo čokolade može pojesti ukoliko pati od jakih glavobolja. Male količine čokolade pomažu u koncentraciji te jačaju psihičke i intelektualne sposobnosti dok njezino konzumiranje prije spavanja može uzrokovati nesanicu.